Zamisli da imaš dvadeset kandidata koji su se upravo prijavili na oglas i tri kanala kojima im možeš odgovoriti. Nakon tjedan dana javi se troje, možda četvero. Prva pomisao je da nikoga od njih posao ne zanima. Druga, ispravnija pomisao je da si vjerojatno počeo/la s krivim kanalom.
To nije nagađanje. Postoje konkretne brojke po kanalu i kad ih pogledaš, jasno je zašto neki pokušaji propadnu prije nego što uopće počnu.
Kandidat se prijavi, a prva poruka koju dobije zvuči kao automatski odgovor. "Poštovani, zaprimili smo vašu prijavu, javit ćemo se što prije." Nema datuma, nema jasnog idućeg koraka, nema ni potvrde da je poruka uopće za poziciju na koju se prijavio.
Takva poruka djeluje kao da je prijava otišla u prazno, čak i kad iza nje stoji stvarna namjera da ga se kontaktira. Kandidat čeka da čuje je li uzet u obzir, dobije samo potvrdu da je prijava "zaprimljena", i onda prestane obraćati pažnju na sljedeću poruku od tebe.
Rješenje nije pisati duže poruke. Rješenje je ubaciti jedan konkretan detalj: naziv pozicije na koju se prijavio, kada može očekivati povratnu informaciju, ili koji je sljedeći korak, telefonski razgovor, kratki kviz o iskustvu ili termin za dolazak na razgovor.
Jedna rečenica konteksta mijenja hoće li poruka djelovati kao automatska potvrda ili kao stvaran sljedeći korak u procesu. Personalizirane poruke s imenom, pozicijom i konkretnim sljedećim korakom ostvaruju i do 40% viši odziv od generičkih poruka, prema pregledu prakse SMS regrutiranja.
Ovo je dio koji većina preskoči, a najviše mijenja rezultat.
Email. Prosječan email za kandidate otvori oko 20% ljudi, a odgovori manje od 6%, prema Gartnerovom istraživanju kanala komunikacije. Za operativne uloge, skladištare, vozače, konobare, radnike u proizvodnji, ta brojka je često i niža. Ti ljudi rijetko provjeravaju mail tijekom dana, čak i kada gotovo svi imaju mobitel uz sebe cijelo vrijeme.
SMS i poruke (WhatsApp, Messenger). Isto istraživanje pokazuje da poruke dosežu 98% otvorenosti i 45% odgovora. Za operativne i hourly uloge specifično, odziv na poruke ide od 50% do 75% prema analizi SMS regrutiranja. Jedna agencija je poslala 668 poruka bivšim kandidatima, 448 je odgovorilo unutar 4 sata, dakle 67% odziva, iz iste analize.
Poziv. Ovdje je i najveći nesporazum. Poziv djeluje kao najbrži i najosobniji kanal. Kada se osoba javi, vjerojatno i jest. Problem nije razgovor, problem je hoće li kandidat uopće podignuti slušalicu. Prema istraživanju Pew Research Centra, osam od deset ljudi u pravilu se ne javlja na poziv s broja kojeg ne prepoznaje. Dakle na prvi poziv, "iz čista mira", realno računaj da će ti se javiti otprilike dvoje od deset kandidata, bez obzira koliko je ponuda dobra.
Znači, poziv nije loš kanal. Loše je kada je prvi i jednini kanal. Kad kandidat prvo dobije poruku i vidi tko ga kontaktira i zašto, puno je veća šansa da će se javiti, jer broj više nije nepoznat. Isto istraživanje bilježi da većina ljudi koji ne podignu poziv ipak provjeri glasovnu poruku ako je ostavljena, pa ni ostavljena poruka nakon propuštenog poziva nije gubljenje vremena.
Kad trebaš kontaktirati 50 ili 100 kandidata, ručno slanje poruka jedne po jedne nije samo sporo, nego i nekonzistentno. Prvih deset poruka su pažljivo napisane, ostale su copy-paste u žurbi jer nemaš vremena za sve.
Ovdje bulk mailovi pomažu, ali samo ako su napravljeni pametno. Alat koji ti omogući da pošalješ 100 personaliziranih poruka odjednom, gdje se ime, pozicija i lokacija automatski uvuku u svaku poruku, rješava problem opsega bez da žrtvuješ osjećaj da je poruka pisana za tu osobu. Isto vrijedi i za drugu stranu procesa, kad kandidata treba odbiti. Umjesto da ostane bez ikakvog odgovora, bulk odbijenica mu javi da je proces gotov, brzo i jasno, umjesto da ga ostaviš u tišini koju će pamtiti sljedeći put kad se javiš s nekom drugom ponudom.
Čim kandidat pošalje prijavu, primijeni ovih pet stvari po redu.
SMS, WhatsApp ili Messenger, ne poziv ili generičan mail. Pogotovo za operativne uloge, gdje kandidat rijetko provjerava mail, a nepoznat broj radije ignorira nego podigne.
Naziv pozicije na koju se prijavio, i sljedeći korak, poziv za provjeru iskustva, poziv na razgovor ili kratki kviz. Bez toga poruka izgleda kao automatska potvrda, s tim detaljem izgleda kao stvaran odgovor na njegovu prijavu.
Isti dan kad kandidat pošalje prijavu ili odgovori na poruku, ne za dva ili tri dana. Do tada je već razgovarao s nekim drugim ili jednostavno zaboravio da se javio.
Poziv dolazi nakon poruke, ne prije. Da bi šansa da se kandidat javi bila još veća, napravi ovih par jednostavnih stvari:
Kad šalješ desecima ili stotinama kandidata odjednom, koristi alat koji automatski personalizira svaku poruku i pokrije i pozive na razgovor i odbijenice, tako da nijedan kandidat ne ostane bez odgovora.
Kad kandidat ne odgovori, lako je pomisliti da ga posao ne zanima. Brojke pokazuju drugu priču: poruka je stigla krivim kanalom, u krivom trenutku ili je poziv došao prije nego što je kandidat imao razloga podići nepoznat broj.
Popravi redoslijed i primijetit ćeš razliku već na idućem oglasu.
Ovo se nadovezuje na ono o čemu smo već pisali kod ghostinga. Ghosting ide u oba smjera. Kandidat koji ne dobije brz i konkretan odgovor od tebe, uči da se ni njemu ne isplati odgovarati tebi.