Oboje obećavaju prijave. Samo jedno od njih dostiže i ljude koji trenutno ne traže posao.

‍

Pokušavaš popuniti poziciju Konobara, treba ti gotov čovjek za 10 dana. Oglas na oglasniku je aktivan tjedan dana i skupi dvije prijave. Od tih prijava, samo jedna osoba ima iskustva s tacnom.

Ista pozicija, koju pokreneš kao kampanju na društvenim mrežama, donese 13 za četiri dana. Šest ih stvarno odgovara profilu.

Razlika nije u tekstu oglasa. Razlika je u kanalu. To odlučuje koliko puno ljudi će vidjeti tvoj oglas.

Oglasnik čeka. Društvene mreže aktivno traže.

Jednostavno rečeno, bilo koji oglasnik funkcionirа na ovaj način:

‍

1. Netko mora aktivno htjeti novi posao
2. Promišljeno treba otvoriti oglasnik
3. Treba pretražiti kategorije i naći tvoj oglas među desecima drugih (Osim ako nisi platio/la premiju da budeš na vrhu prve stranice 😉)
4. To znači da dostižeš isključivo ljude koji su te sekunde odlučili da traže posao.

‍

Problem je što je taj krug ljudi manji nego što izgleda.

Većina zaposlenih koji bi zapravo prešli na bolju priliku ne sjedi na oglasniku i ne skrola kategorije svaki dan. Rade svoj trenutni posao i o promjeni razmišljaju tek kad im netko konkretno ponudi nešto bolje. Većina ljudi su pasivni tražitelji posla i zašto ih ne možeš dosegnuti čekanjem.

Facebook, Instagram, LinkedIn, TikTok, sve rade suprotno od oglasnika. Ne čekaš da netko dođe tražiti, ti ideš k njima

Dok osoba scrolla feed na pauzi, u autobusu ili navečer na kauču.

Ljudi te ne moraju tražiti. Samo moraju vidjeti tvoj oglas i stati na par sekundi.

Za operativne uloge, gdje veliki dio potencijalnih kandidata trenutno negdje radi i nije u aktivnoj potrazi, ta razlika u pristupu odlučuje hoćeš li uopće doći do njih.

Brojke iza toga

92% poslodavaca danas koristi društvene mreže u potrazi za kandidatima, a to je postao vodeći kanal zapošljavanja u 2026. - više nego oglasnici i preporuke, prema pregledu statistika o zapošljavanju putem društvenih mreža.

Unutar toga, platforme se dijele po tipu posla. 90% regrutera koristi LinkedIn koji je značajan za jak za administrativne, stručne i seniornije pozicije.

Ali za operativne i "blue-collar" uloge Facebook ga jasno nadmašuje.

Ovo je logično, kad 53% korisnika s fakultetskom diplomom u SAD-u koristi LinkedIn, naspram samo 10% onih sa završenom srednjom školom, prema pregledu LinkedIn demografije.

Skladištari ili konobari jednostavno nisu tamo u istom broju kao HR menadžeri ili prodajni predstavnici.

Kako to izgleda po sektorima

‍

Maloprodaja

Trebaš prodavača za smjenu koja počinje za deset dana. Oglasnik ti daje ljude koji su baš tog jutra odlučili tražiti posao, a njih je malo. S druge strane - oglas na društvenim mrežama, koji je targetiran na okolicu trgovine dostiže i one koji trenutno rade kod konkurencije (ali bi prešli za bolju smjenu ili plaću)

‍

Logistika

Vozač ili skladištar rijetko aktivno pretražuje oglasnik dok radi. Oglas na Facebooku koji se pojavi navečer, kad je doma i scrolla kroz feed, hvata ga u trenutku kad je otvoren za razgovor (a ne kad je pod pritiskom smjene).

‍

Ugostiteljstvo

Sezonske uloge poput konobara ili barmena, imaju najkraći prozor za reakciju. Oglasnik traži da netko sam dođe i prijavi se. U sezoni, kada je konkurencija za radnike najveća, ovo je malo vjerojatno. Oglas na Instagramu doseže više ljudi, uključujući i one koji trenutno rade drugdje, ali bi prešli za bolji raspored.

‍

U sva tri primjera obrazac je isti. Oglasnik ti daje uzak krug ljudi koji su baš danas u aktivnoj potrazi. Društvena mreža ti daje širi krug, uključujući one koji bi promijenili posao, samo ih još nitko nije pitao.

Usporedba u kratkim crtama

Tko vidi oglas

• Oglasnik: samo aktivni tražitelji posla
• Društvena mreža: aktivni i pasivni kandidati

‍

Kad se pojavljuje

• Oglasnik: kad netko sam otvori stranicu
• Društvena mreža: dok kandidat scrolla kroz feed, bez traženja

‍

Brzina reakcije

• Oglasnik: sporija, ovisi o tome kad netko otvori stranicu
• Društvena mreža: brža, oglas dolazi do kandidata odmah

‍

Ciljanje

• Oglasnik: ograničeno na kategoriju i lokaciju
• Društvena mreža: precizno po lokaciji, dobi, interesima i ponašanju

‍

Trošak po prijavi za operativne uloge

• Oglasnik: raste kad je ponuda ljudi mala
• Društvena mreža: obično niži, jer krug ljudi je širi

‍

Nijedan stupac ovdje ne znači da je jedno ili drugo potpuno beskorisno. Znači samo da rješavaju različit problem.

Koja konkretna mreža je najbolja ovisi o ulozi koju popunjavaš? Tome smo posvetili poseban blog s razradom po platformi.

Kad oglasnik ipak ima smisla

Za neke uloge oglasnici i dalje rade super i budu jeftiniji od oglasa na društvenim mrežama. Ako tražiš specijalizirano zanimanje s malim brojem kvalificiranih ljudi koji aktivno prate ponudu poslova u svojoj struci ili ako kandidat mora imati konkretnu dozvolu ili certifikat pa unaprijed zna gdje tražiti, oglasnik zna uhvatiti baš tog čovjeka.

Za operativne uloge s većim brojem potencijalnih kandidata, skladištar, prodavač, konobar, vozač, situacija je drugačija. Tu ne nedostaje ljudi koji bi mogli raditi posao. I ako ne koristiš društvene mreže, nedostaje ti kanal koji ih dostiže dok nisu u aktivnoj potrazi.

Zašto isti oglas ne funkcionira ako ga samo prekopiraš

Česta greška koju HR Manageri rade je da uzmu tekst sa oglasnika, zalijepe ga u istom formatu na Instagram i očekuju isti rezultat. To baš ne funkcionira tako, jer se ponašanje ljudi na te dvije vrste platforma razlikuje.

Netko tko traži poslove na oglasniku već je "atmosferi" traženja posla. Čita detaljno, spreman je usporediti pet oglasa jedan pored drugog i sam odlučiti hoće li se prijaviti.

Netko tko scrolla Instagram feed nije u istom mindsetu.

Tvoj oglas mu prekida opuštanje ili pauzu na poslu.

Oglas mora u prve dvije rečenice objasniti tko traži, gdje i po kojoj plaći, jer inače kandidat samo nastavi skrolati dalje. Duži tekst pun formalnosti, uobičajen na oglasnicima, na feedu jednostavno ne stigne pročitati nitko.

Isto vrijedi i za sam proces prijave. Ako kandidat na oglasu mora kliknuti na vanjski link, otvoriti PDF prijavu i slati CV mailom, izgubio si prednost koju je oglas trebao donijeti. Prijava treba biti jednako zanimljiva kao i sam oglas. Riješiva u par klikova, s mobitela, bez preusmjeravanja na 5 stranica i ATS-ova.

Kako pokrenuti prvu kampanju

Ovisi gdje trenutno stojiš.

Imaš li marketing tim, sve je već postavljeno?

Posao je uglavnom kreativan, ne tehnički. Targetiraj po lokaciji i interesima uloge, spoji oglas s formom koja se otvara u par klikova i mjeri koliko se toga stvarno pretvara u prijavu, ne samo u klik.

‍

Nemaš marketing tim?

Treba ti:

1. Profil na društvenoj mreži preko koje želiš oglašavati
2. Račun za oglašavanje
3. Jednostavna stranica s formom (npr. Carrer page) ili kviz / prijavna forma
4. Postavljena analitika i Konverzijski događaj (za ispunjenu formu) na toj stranici / formi

To postavljanje ima dovoljno detalja za zaseban blog, koji stiže uskoro. 😉

‍

Ne želiš se time uopće baviti?

Ne moraš. QuizMatch postavi cijelu kampanju, oglas, kviz i praćenje prijava, umjesto tebe. Ti daš poziciju, mi pokrenemo kampanju.

Zašto to nije ili-ili nego pitanje omjera

Rijetko je pametno potpuno otpisati oglasnike. Pametnije je prestati na njih kao na jedini kanal. Pogotovo za uloge gdje svaki tjedan bez zaposlenog čovjeka nešto košta.

Sljedeći put kad objaviš oglas za operativnu ulogu, provjeri koliko ljudi koje bi rado zaposlio/la trenutno negdje rade i uopće ne otvaraju oglasnik.

Ako želiš vidjeti kako izgleda kampanja koja dostiže i te ljude, zakaži 15-minutni video poziv s nama i unutar 24 sata dobit ćeš prve prijave.

‍