Oglas je objavljen. Prijave stižu. Inbox se puni.
I onda krene prebiranje. Prva prijava, neodgovarajuća lokacija. Druga, nema iskustva. Treća, nema iskustvo. Dvadeseta, isti problem.
Dva sata poslije, još uvijek nema nikog za pozvati na razgovor.
Ovo nije loša sreća. Ovo je sustavni problem koji se ponavlja svaki put kad otvorite poziciju i čekate da prijave dođu same.
Logika zvuči razumno. Veći uzorak, veći izbor, veće šanse da je pravi kandidat negdje u toj hrpi.
Problem: podaci to ne potvrđuju.
Prema istraživanjima, od svakih 100 prijava koje stignu na oglas, svega 3 završe u razgovoru. Ostatak otpada u filtriranju. A taj ostatak netko mora pregledati. (CareerPlug Recruiting Metrics Benchmarks)
Uzmimo konkretne brojke. Prosječan recruiter danas obrađuje 2.500+ prijava za 14 otvorenih pozicija istovremeno. To je više od 180 prijava po poziciji. I pritom, 75% tih prijava dolazi od nekvalificiranih kandidata. (Ashby 2025 Talent Trends Report, Hiring Branch)
Volumen nije prednost. Volumen je posao koji netko mora odraditi, a na kraju ionako vodi do istog broja stvarno relevantnih kandidata.
Pregledavanje životopisa za jednu poziciju u prosjeku oduzima 23 sata. 🕐 To je gotovo tri radna dana samo na čitanje prijava, od kojih većina ionako ne prolazi dalje. (RecruitingFromScratch)
Za HR Generalista koji uz zapošljavanje radi još pet stvari, to nije realno. Rezultat je jedan od ova dva scenarija:
Ni jedan scenarij nije idealan.
Iza broja prijava krije se jedan neugodni podatak: sourced kandidati, oni koje regrutar aktivno pronađe i kontaktira, 5 puta se češće zaposle od onih koji sami prijave na oglas. (State of Hiring 2025, Recruitee)
Zašto? Jer kandidat koji se aktivno prijavljuje radi to na više oglasa odjednom. Jedan klik, jedna prijava, sljedeći oglas. Nema posebnog interesa za baš tu tvrtku ili tu poziciju.
Kandidat kojeg netko pronađe, kontaktira i razgovara s njim, prolazi drugačiji put. Već na početku postoji razlog za razgovor, a ne samo slobodna minuta i dostupan gumb "Prijavi se". Ako te zanima tko su zapravo ti pasivni kandidati i zašto se uopće prijavljuju, možeš pročitati u prijašnjem blogu.
Cilj nije imati 200 prijava. Cilj je zaposliti jednu osobu koja će stvarno raditi posao.
Razlika između ta 2 cilja je ogromna i definira kako će izgledati cijeli proces.
Ako optimiziraš za volumen:
Ako optimiziraš za kvalitetu:
Jedna od najefikasnijih promjena nije tehnološka. Radi se o tome što piše u oglasu.
Veći broj prijava često dolazi od kandidata koji nisu pažljivo pročitali oglas. Ako oglas ne govori jasno što tražiš i, jednako važno, što ne tražiš, dobivaš sve.
Konkretno, dodaj u oglas:
Ovi detalji ne odbijaju dobre kandidate. Odbijaju one koji ionako ne bi prošli intervju.
Puno prijava na oglas nije znak uspjeha. Znak uspjeha je kada od prijava koje stignu, većina bude vrijedna razgovora. 🎯
Recruiter koji screening odradi za sat, a ne za tri dana, ne radi posao loše. Radi ga pametnije.
Rast broja prijava bez rasta kvalitete samo znači više posla za isti rezultat. A isti rezultat nije dovoljan kada je rok za popunjavanje pozicije jučer.
QuizMatch pomaže doći do pravih kandidata, bez pregledavanja stotina neodgovarajućih prijava.
Pogledaj kako QuizMatch funkcionira u praksi