Po čemu kandidat prepoznaje oglas iza kojeg stoji stvaran posao?

Kandidat koji se ne prijavi na tvoj oglas nije nužno nezainteresiran. Možda samo ne vjeruje da ta pozicija stvarno postoji ili se boji da mu se nećeš javiti.

Zvuči pretjerano dok ne pogledaš brojke. U iHireovom izvještaju o online zapošljavanju za 2026. 39,3% ljudi koji traže posao navodi lažne ili prevarantske oglase i oglase za nepostojeće poslove kao jedan od glavnih problema u traženju posla. 41,2% ih je u zadnjih godinu dana naletjelo na lažan oglas, a 42,8% kaže da im je teško procijeniti je li oglas ili poslodavac na platformi stvaran.

Istraživanje je napravljeno u SAD-u, na 1.054 kandidata. Sličnu sliku daje i Greenhouseov izvještaj o traženju posla iz 2024. za SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku: tri od pet kandidata sumnjaju da su naišli na oglas za posao koji zapravo ne postoji.

Usporediv podatak za Hrvatsku nismo našli (sa strane kanddiata), pa ove brojke uzmi kao smjer. Sa strane poslodavaca, iz iskustva znamo za firme koje imaju upaljene oglase, a znaju da neće zaposliti. Možda samo

‍

‍

Zašto kandidati sumnjaju u oglase

Lažni oglas (engl. ghost job) je oglas za posao koji ne postoji ili nitko ne namjerava nazvati kandidate. Neki stoje jer ih nitko nije maknuo. Neki skupljaju životopise "za svaki slučaj". A neki su obična prevara koja traži novac ili osobne podatke.

Kandidat te tri vrste ne može razlikovati. Vidi oglas bez imena firme, bez plaće i s opisom koji bi mogao stajati uz bilo koji posao. I nauči biti oprezan.

Velike platforme to shvaćaju ozbiljno. Googleova pravila za oglase za posao ne dopuštaju istekle oglase, lažne oglase ili nepostojeće poslove. Kad je pozicija popunjena, oglas se mora maknuti. Tko se toga ne drži, riskira kaznu i uklanjanje oglasa iz Googleove pretrage poslova.

‍

Nejavljanje kandidatima ruši povjerenje

Drugi dio problema počinje nakon prijave. Prema istom iHireovom izvještaju, 57,5% kandidata kaže da im je prijava na koju se nitko ne javi jedna od najvećih frustracija u traženju posla. Greenhouse navodi da 61% kandidata nakon razgovora za posao više nije dobilo nikakav odgovor od poslodavca.

Javiš li se ti svim kandidatima nakon oglasa? Ako ne, to stvara nepovjerenje za vaš idući oglas.

Poslodavci se žale na isto, samo s druge strane. U iHireovom istraživanju 51,6% poslodavaca navodi kandidate koji nestanu ili ne odgovaraju kao jedan od problema u zapošljavanju. Obje strane šute i obje se žale na šutnju.

Zašto kandidati ne odgovaraju tebi, pisali smo u blogu o ghostingu u zapošljavanju i u tekstu o tome zašto kandidati ne odgovaraju na poziv.

‍

Kako pokazati da je tvoj posao stvaran

Ovo te ništa ne košta, a odgovara na glavne sumnje svakog kandidata:

1. Ime firme i točna lokacija. Umjesto "renomirana tvrtka u Zagrebu" napiši ime firme i kvart ili adresu skladišta, trgovine ili restorana. Anonimni oglas je kandidatu prvi znak za uzbunu.
2. Plaća ili raspon. U iHireovom istraživanju 60,7% kandidata kaže da se neće prijaviti na oglas bez podatka o plaći. Što o tome traži EU direktiva i gdje je hrvatski zakon, pisali smo u blogu o transparentnosti plaća.
3. Konkretan radni dan. Smjene, vrijeme početka i što se radi prvi tjedan. Prevarant piše općenito jer mu je svejedno tko se javi. Ti znaš koga tražiš, pa to i napiši. Jedan način da to postane dio procesa je QuizMatch: kandidat ne šalje životopis, nego prolazi kratki kviz s konkretnim pitanjima o poslu. Odmah vidi da iza oglasa stoji stvarna pozicija, a ti vidiš tko joj odgovara.
4. Rok prijave i zatvaranje oglasa. Stavi datum do kojeg skupljaš prijave i makni oglas čim popuniš mjesto. Oglas koji visi tri mjeseca izgleda kao lažni oglas, čak i ako nije.
5. Napiši rok za odgovor i drži ga se. Napiši u oglasu kad se može očekivati povratna informacija. Na primjer "Javljamo se svima do idućeg petka". Javi se i onima koje ne zoveš na razgovor. Dvije rečenice odbijenice grade više povjerenja nego tjedan šutnje.
6. Osobni podaci tek kad zatrebaju. Preslika osobne, OIB ili broj računa ne trebaju ti u prvom koraku prijave. Takve podatke nitko neće slati nepoznatoj adresi jer zvuče kao prijevara.

‍

Kako izgraditi povjerenje

Kandidat te procjenjuje prije nego što klikne „Prijavi se“. Gleda tko stoji iza oglasa, piše li plaća, kako tvoji zaposlenici pričaju o poslu i javljaš li se ljudima koji su se već prijavili. Ako ne nađe odgovor na ta pitanja, odustaje i ne javlja ti se.

Povjerenje ne dolazi iz jedne kampanje. Gradi se na malim stvarima koje radiš svaki put: oglas ima ime firme i plaću, kandidat zna kako izgleda proces, a svatko dobije odgovor, i kad je odgovor ne. Kad to radiš dosljedno, ljudi to zapamte i pričaju o tome drugima.

Kreni od oglasa koji ti trenutno najdulje stoji otvoren i prođi ga po ovih šest točaka. Ako ti treba pomoć u ovome, pogledaj kako funkcionira Quizmatch.

‍